Svi znamo kako muzika u nama izaziva emocije, ali sve je to usko povezano s našim mozgom. Postoji citat Stefana Kolescha koji to savršeno opisuje: "Mi smo muzička bića urođeno, iz same dubine naše prirode." Muzika i emocije su zaista povezane, a neuroznanost to objašnjava kako bi nam pomogla da to još bolje razumijemo.
Muzika ujedinjuje ljude i izaziva emocije širom svijeta. Ako slušate muziku, primijetit ćete kako se osjećate i kako se emocije pobuđuju u zavisnosti od muzike koju slušate. Muzika vas može učiniti sretnim, neutralnim ili tužnim, ovisno o određenom komadu i uspomenama koje s njim povezujete.
Ništa nema veći uticaj na mozak od muzike
Muzika utiče na pamćenje, kretanje, emocije... utiče na praktično sve jer je muzika toliko važna ljudima, u svakom smislu. Postoji li dio mozga koji nije pod uticajem muzike? Kada muzičari stvaraju muziku, oni je koordiniraju sa svojim pokretima i sposobni su generirati emocionalnu aktivnost ovisno o tome šta komponuju. Kada ljudi komponuju muziku zajedno, uživaju i komuniciraju jedni s drugima, što uzrokuje duboku angažiranost ljudskog mozga.
Čini se da svijet muzike pokreću emocije, a ne emocije koje pokreće muzika. Prepoznavanje emocija u muzici može biti univerzalno; ista pjesma može izazvati isti osjećaj kod različitih ljudi, čak i onih iz različitih kultura. Ovo prepoznavanje proizlazi iz tuge ili radosti koju pjesma izaziva. Emocija određenog djela može se prepoznati jer su emocije univerzalne. Svi znamo kako prepoznati emocije.
Pjesme nas mogu ispuniti radošću, dobrim humorom ili tugom i melanholijom. Muzika je niz akustičnih signala koji dopiru do našeg mozga. U mozgu se ova muzika kodira i daje joj se značenje, a također je povezana s emocijom koju osjećamo u određenom trenutku. Mozak uključuje emocije u prepoznavanje muzike kako bi nam taj zvuk mogao biti razumljiv.
Muzika i bioskop
Muzika je vodič koji pomaže gledaocu da istakne emocije. Pomaže gledaocu da predvidi strah, uzbudljivu potjeru i slično. Pomaže gledaocu da se smjesti u scenu i osjeti emociju koju film namjerava prenijeti, stvarajući specifičnu atmosferu. Može dati osobi osjećaj da li će se u filmu dogoditi nešto loše ili nešto pozitivno, poput romantične scene.
Muzika pokreće emocije u filmovima i ljudi se mogu smjestiti u bioskopsku klimu ovisno o muzici. Mozak razume tu muziku i zna šta se može dogoditi, osećajući šta se dešava u sceni.
Mozgu su potrebni obrasci da bi razumio okolinu
Mozgu su potrebni obrasci kako bi razumio okolinu i dao joj smisao generirajući očekivanja. Naši preci su koristili ova pravila zvuka kako bi spasili svoje živote. Da nisu prepoznali da buka znači opasnost, vjerovatno bi ih pojeli predatori. Buka nam pomaže da razumijemo, a muzika nam može pomoći da razumijemo našu okolinu i emocije.
Muzika takođe može pomoći da promenite raspoloženje. Ako ste tužni možete puštati muziku koja vas oraspoloži ili ako ste jako uznemireni, postoji muzika koja vas može smiriti, jer muzika ima sposobnost da promeni vaše raspoloženje. Muzika je moćna kada je u pitanju aktiviranje emocionalnih struktura u mozgu.
Muzika ima moć da probudi samu srž moždanih struktura odgovornih za naše emocije. Muzika može pomoći pacijentima s poremećajima koji utiču na njihove moždane strukture i povezani su s emocijama, kao što su depresija, anksioznost, trauma, posttraumatski stresni poremećaj i tako dalje. Muzika također može biti oblik terapije.
Deca sa autizmom i muzika
Djeca s autizmom mogu čuti i razumjeti muziku na isti način kao i djeca bez autizma; to jest, doživljavaju muziku baš kao i svi ostali koji nemaju poremećaj iz autističnog spektra. Iako nema dovoljno studija koje bi to definitivno potvrdile, istina je da ova djeca mogu imati veliki interes za muziku i da je lakše komunicirati s njima putem muzike nego govornim jezikom.
Muzika može prenijeti informacije baš kao i jezik, ali istraživanja su još uvijek u toku kako bi se utvrdilo koji instrumenti mogu najbolje izraziti emocije. To je zabavan način doživljavanja i prepoznavanja emocija, i iako je ovaj rad u toku, vrlo je zanimljiv za pomoć djeci da nauče kako riječima izraziti svoja osjećanja. Ovo je također ključno za djecu s autizmom.
Muzika i društveni uticaj
Muzika ima moć da ujedini ljude; to je magija muzike. Muzika budi društvene funkcije kada se izvodi zajedno. Ljudi su društvena bića kojima su jedni drugi potrebni da bi se razvijali i razvijali. Potrebna nam je društvena interakcija s drugima, a muzika aktivira sve te društvene funkcije gotovo instinktivno.
Emocionalna iskustva čine da se ljudi osjećaju sretnijima kada je muzika uključena. Muzika pojačava društvenu koheziju, čini da se ujedinimo i osjećamo se bolje s drugima, više vjerujemo drugim ljudima zahvaljujući i muzici.
Postoje društva bez pisanja, ali nema bez muzike
Muzika stvara društvene veze; melodije nas ujedinjuju, dijelimo emocionalna stanja i podstiče saradnju. Koristi se za rješavanje razlika među ljudima. Slušanje muzike aktivira područja mozga odgovorna za imitaciju i empatiju. To su područja gdje se nalaze zrcalni neuroni, što nam omogućava da osjetimo bol, radost ili tugu drugih, kao i da imitiramo njihove postupke.
Muzika dotiče naše emocije jer nam omogućava da podijelimo osjećaje s drugima. Ljudska bića su se oduvijek okupljala da plešu i slušaju muziku. Zapravo, nema proslave na kojoj nema muzike u kojoj bi svi zajedno uživali.
Izvor: Mreže 'Muzika, emocije i neuronauka'